Dan planeta Zemlje

Dan planeta Zemlje 22. travnja je godišnja manifestacija kojom se želi skrenuti pozornost čitave svjetske javnosti na opasnost koja prijeti životu na Zemlji. Ovim se Danom želi pomoći čovjeku da ponovno uspostavi kontakt s prirodom, te ukazati na općenitost ekološke krize: zagađivanje zraka i vode, radioaktivno zračenje, iscrpljivanje nenadoknadivih izvora energije.

Na konferenciji UNESCO-a 1969. godine John McConnell je prvi put predstavio ideju obilježavanja Dana Zemlje. sam naziv Earth day prvi put upotrijebio je gradonačelnik San Francisca Joseph Alioto 1969. g. Dan planete Zemlje prvi put je obilježen 22. travnja 1970. godine na poticaj američkog senatora Gaylonda Nelsona, kada su organizirani prvi masovni protesti za zaštitu okoliša.

U posljednjih 500 godina izumrle su barem 82 vrste sisavaca, a oko četvrtina suvremenih sisavaca i sada je ugrožena. U sljedećih 100 godina sa lica Zemlje možda će nestati i do 50 posto svih životinjskih vrsta koje danas poznajemo.

Evo nekih životinjskih vrsta koje je istrijebio čovjek:

1. Kvaga (engl. Quagga, lat. Equus quagga) je podvrsta zebri, smeđe boje i bez pruga na stražnjem dijelu tijela. Ime je dobila po svom karakterističnom načinu glasanja.

Nekad česta životinja u Africi, vjerojatno zadnja divlja kvaga ustrijeljena je 1870-ih, a posljednji primjerak vrste uginuo je u Amsterdamskom zoološkom vrtu 12. kolovoza 1883. godine. Preparirani primjerci postoje u muzejima.

2. Tasmanijski tigar ili psoglavi vučak (lat. Thylacinus cynocephalus; engl. thylacine) bio je mesožder-tobolčar sličan psu, s prugama na leđima. Dobio je ime prema australskoj otočnoj državi Tasmaniji gdje se uspio održati sve do dolaska farmera Europljana oko 1800. godine, koji su ga tamanili pod optužbom da kolje ovce.

Posljednji je put viđen u prirodi 1932. godine, a posljednji zatočeni tasmanijski tigar nazvan Benjamin, umro je 1936. godine u zoološkom vrtu.

3. Stellerova morska krava (lat. Hydrodamalis gigas ; engl. Steller's Sea Cow) bila je najveći predstavnik reda Morskih krava. Neki tvrde da je bila dugačka 9 - 10 metara, a teška i preko 10 tona. Ime je dobila po prirodoslovcu Georgu Stelleru koji ju je otkrio 1741. godine. Nastanjivala je azijsku obalu Beringovog mora. Ove su životinje uglavnom plutale po površini i nisu izlazile iz vode, a imale su slabe sposobnosti za zaranjanje, što ih je načinilo lakom metom za kitolovce i ribare. Izumrla je 1768. godine.

4. Europsko divlje govedo Tur (lat. Bos primigenius; engl. Aurochs, Urus) predak je domaćeg goveda. Navodno je Turopolje u Hrvatskoj nazvano prema toj životinji.

Posljednji primjerak ubijen je u Poljskoj 1627. godine, dok je u Britaniji istrijebljen već tijekom brončanog doba.

5. Dodo (lat. Raphus cucullatus, engl. Dodo), poznatiji kao „Ptica Dodo“ nastanjivao je otok Mauricijus. Siroti Dodo simbol je i za glupost. Naime, naziv su joj dali portugalski mornari (koji su je najvjerojatnije i otkrili) jer naziv dodo sliči portugalskoj riječi za glupost. Ptica se nimalo nije bojala ljudi, a usto nije mogla letjeti i bila je teška 20 kg, pa je bila laki plijen.

Izumrla je 1681. godine u vrijeme nizozemskih kolonizatora.

„Zbogom šumo, zbogom vodo, idem putem ptice Dodo“ – krilatica je koja upozorava na sudbinu koju si čovječanstvo sprema ako nastavi po starom…

Razumijete li engleski bilo bi dobro da pogledate ovaj video. Vrlo je poučan. Da vidite kako djeca u drugim zemljama ozbiljno shvaćaju zaštitu okoliša i bore se za budućnost ovog planeta.

by: Helen